Dugogodišnja praksa u formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pokazuje da je pozicija šefa diplomacije u pravilu zaobilazila hrvatske kadrove, s obzirom na to da su je oni obnašali samo jednom, i to u prvom poslijeratnom sazivu 1997. godine kada je ministar vanjskih poslova bio Jadranko Prlić, danas presuđeni ratni zločinac.
Neizbježna rotacija na čelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali i neslužbene najave iz redova HDZ- BiH, otvaraju realan prostor da upravljanje vanjskom politikom Bosne i Hercegovine ponovo preuzme kadar HDZ-a BiH.
Zagovornici ovog scenarija unutar hrvatskog političkog spektra smatraju da bi ovakav ishod ubrzao euroatlantski put Bosne i Hercegovine. Iz te perspektive, hrvatski kadrovi se posmatraju kao stabilan faktor bez unutrašnjih dilema oko zapadnog kursa zemlje, što se često problematizira kod pojedinih političkih krugova bliskih HDZ-u BiH, zbog bliskih veza s vaneuropskim centrima moći poput Rusije, Turske, Irana ili Saudijske Arabije.
Preuzimanje vanjskih poslova stoga se vidi kao prilika za institucionalno redefiniranje bh. diplomacije, plasiranje drugačijeg političkog narativa na međunarodnoj sceni i razbijanje stereotipa koji dolaze iz Sarajeva. Uz koordinirano djelovanje s članom Predsjedništva BiH, nova diplomatska struktura imala bi zadatak da se odmakne od pukog formalizma i postigne konkretne, mjerljive rezultate u jačanju pozicije svog naroda i same države.
Svi ovi pokazatelji jasno sugeriraju da se iza kulisa vodi strateška kampanja s ciljem preuzimanja kontrole nad ključnim pravcima vanjske politike zemlje upravo od strane Čovićevog HDZ-a.
„Slobodna Bosna“ saznaje da će Čović tražiti i Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane BiH te bi za šefa BH diplomacije bio kandidiran Josip Brkić, a za ministra odbrane Slaven Galić.
Politička strategija lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića na državnoj razini prolazi kroz značajnu rekonfiguraciju. Dok je stranka u dosadašnjim procesima formiranja vlasti primarni fokus stavljala na resore pravde i financija, u novim raspodjelama Čović namjerava tražiti upravljanje resorima odbrane i vanjskih poslova.
Iako ovaj potez predstavlja zaokret u uobičajenoj raspodjeli ministarstava, HDZ BiH je do sada već imao ministre u ovom resoru.
Naime, resorom odbrane na državnoj razini upravljala je HDZ-ova ministrica Marina Pendeš u mandatu od 2015. do 2019. godine, koja je na proteklim izborima doživjela katastrofu.
Također, prvi ministar odbrane od neovisnosti Bosne i Hercegovine bio je upravo kadar ove stranke, Jerko Doko, koji je tu dužnost obnašao od 1990. do 1992. godine.
Najava preuzimanja odbrane i diplomacije, i odustajanje od resora pravosuđa, od strane Dragana Čovića i HDZ-a BiH, loše su vijesti za brojne štićene osobe i bjegunce iz Republike Hrvatske, koje je upravo ministar pravde iz redova HDZ-a BiH uspješno čuvao od izručenja stavljanjem veta na odluke pravosudnih institucija.
(SB)
