Travnik bi ove godine mogao ispisati novu stranicu svoje bogate vjerske i kulturne historije. Među imenima koja su evidentirana u postupku kandidiranja za novog reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se i prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, aktuelni sarajevski muftija, rođen 1968. godine u Travniku.
Ukoliko njegova kandidatura prođe predviđenu proceduru, a potom dobije podršku Izbornog tijela, Grabus bi, prema zvanično objavljenim biografijama dosadašnjih poglavara Islamske zajednice, mogao postati prvi reisul-ulema rođen u Travniku. Zato izbor koji slijedi za stanovnike ovog grada nema samo institucionalni nego i poseban, zavičajni značaj.
Već bi i zvanično potvrđivanje kandidature Nedžada-ef. Grabusa predstavljalo veliki događaj i priznanje za Travnik, bez obzira na konačni ishod izbora. Bio bi to još jedan snažan pokazatelj da je grad s dugom ulemanskom i obrazovnom tradicijom iznjedrio ličnost koja se razmatra za najodgovorniju dužnost u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.
Izbori za reisul-ulemu raspisani su 18. aprila 2026. godine odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Važno je naglasiti da reisul-ulema neće biti izabran na saborskoj sjednici zakazanoj za 5. septembar. Na toj sjednici kandidati će predstaviti svoje programe, nakon čega će Sabor tajnim glasanjem utvrditi listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata. Lista će potom biti dostavljena Izbornom tijelu, koje će izabrati novog poglavara Islamske zajednice. Nakon toga će posebno Izborno tijelo, koje okuplja sabornike, članove Rijaseta, muftije, rukovodioce islamskih ustanova, glavne imame i predsjednike medžlisa, tajnim glasanjem izabrati novog poglavara Islamske zajednice.
Proces evidentiranja kandidata već je počeo u izbornim okruzima. Izborno tijelo Muftijstva mostarskog jednoglasno je predložilo mostarskog muftiju dr. Salem-ef. Dedovića. Na toj sjednici, uz njegovo, evidentirana su i imena sarajevskog muftije prof. dr. Nedžada-ef. Grabusa te hafiza dr. Mensura-ef. Malkića, direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH. U Tuzli je za kandidata jednoglasno predložen muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović. On je zahvalio članovima Izbornog tijela na ukazanom povjerenju, ali je odbio kandidaturu, navodeći da bi ovu zahtjevnu dužnost trebali preuzeti ugledni alimi mlađe životne dobi.
Proces kandidiranja, međutim, još nije završen. U predviđenim rokovima i u skladu s propisanom procedurom, sjednice će održati i izborna tijela ostalih muftijstava, među kojima je i Muftijstvo travničko, te utvrditi svoje prijedloge kandidata. Zbog toga imena koja se trenutno spominju u javnosti još ne predstavljaju konačnu listu. Prema zvanično najavljenoj proceduri, kandidature će biti potvrđene na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zakazanoj za 5. septembar.
Aktuelni reisul-ulema Husein-ef. Kavazović ovu dužnost obavlja od 2012. godine, a drugi mandat dobio je 2019. Prema Ustavu Islamske zajednice, nakon dva uzastopna mandata ne može ponovo biti kandidiran, zbog čega će Islamska zajednica ove godine sigurno dobiti novog poglavara.
Izbor dolazi gotovo 144 godine nakon uspostavljanja institucije reisul-uleme u Bosni i Hercegovini. Prvi reisul-ulema bio je Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, imenovan u oktobru 1882. godine, dok je njegovo svečano ustoličenje obavljeno 15. decembra iste godine u sarajevskom Konaku. Od tada su ovu izuzetno odgovornu dužnost obavljali neki od najznačajnijih alima u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, među kojima su Mehmed Džemaludin-ef. Čaušević, Ibrahim-ef. Maglajlić, Fehim-ef. Spaho, Mustafa-ef. Cerić i Husein-ef. Kavazović.
Nedžad-ef. Grabus u izborni proces ulazi s dugogodišnjim iskustvom u Islamskoj zajednici, akademskom radu i vođenju važnih institucija. Nakon završetka Gazi Husrev-begove medrese 1987. godine, diplomirao je 1994. na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je magistrirao iz oblasti akaida 2001. i doktorirao 2008. godine. Danas je redovni profesor akaida, tesavvufa i uporednih religija na ovom fakultetu. Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta, a od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnosti ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Taj period posebno je obilježila izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, projekta koji je Grabus vodio od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka izgradnje i otvaranja džamije 2020. godine. Od septembra 2021. obavlja dužnost sarajevskog muftije.
Njegov životni i profesionalni put vodio ga je od Travnika, preko Sarajeva i Ljubljane, do brojnih evropskih i međunarodnih institucija. Bavio se međureligijskim dijalogom, položajem islama u Evropi, obrazovanjem i javnim djelovanjem Islamske zajednice, a svoja iskustva prenosio je kroz profesorski rad, knjige, naučne tekstove i javna predavanja. Upravo spoj iskustva u domovini i dijaspori mogao bi predstavljati jednu od važnih odrednica njegove eventualne kandidature.
Historijska dimenzija moguće kandidature Nedžada-ef. Grabusa posebno je značajna za njegov rodni grad. Iako među dosadašnjim reisul-ulemama nije bilo osobe rođene u Travniku, veze vezirskog grada s najvišim strukturama Islamske zajednice duboke su i višestoljetne. Naim-ef. Hadžiabdić, koji je dužnost reisul-uleme obavljao od 1975. do 1987. godine, rođen je u Pruscu, ali je tokom službe bio i glavni imam bugojanskog i travničkog sreza. Travnički kraj je i ranije imao kandidata u završnom izboru za ovu dužnost. Akademik Enes Karić, rođen 1958. godine u Višnjevu kod Travnika, bio je jedan od trojice kandidata za reisul-ulemu na izborima 2005. godine.
Karić je tada dobio 118 glasova Izbornog tijela, Mustafa-ef. Cerić 189, a Hasan-ef. Makić 25 glasova, pa je Cerić izabran za novi mandat. Karićeva kandidatura pokazuje da je Travnik i ranije davao alime koji su uživali povjerenje i ugled dovoljan za ulazak u najuži izbor za čelnu dužnost Islamske zajednice. Još neposrednija veza zabilježena je 2012. godine, kada je tadašnji travnički muftija Nusret-ef. Abdibegović bio jedan od trojice kandidata u završnici izbora za reisul-ulemu. Sabor Islamske zajednice tada je u konačnu izbornu proceduru uvrstio Huseina-ef. Kavazovića, Nusreta-ef. Abdibegovića i Huseina-ef. Smajića, a povjerenje Izbornog tijela na kraju je dobio Kavazović.
Travnik je stoljećima i važno središte islamskog obrazovanja i vjerskog života. Korijeni institucije travničkog muftije sežu najmanje do kraja 17. stoljeća, dok zvanična stranica Islamske zajednice kao godinu osnivanja Muftijstva travničkog navodi 1736. godinu. Muftijstvo je ugašeno 1937, a ponovo uspostavljeno 1993. godine. Iz Travnika je potekao i Muhamed Šefket-ef. Kurt, jedan od najuglednijih bosanskohercegovačkih alima 20. stoljeća. Nakon školovanja i početka službe u rodnom gradu bio je banjalučki i tuzlanski muftija te član Ulema-medžlisa.
Iako nikada nije obavljao dužnost reisul-uleme, ostao je upamćen kao veliki vjerski autoritet i čovjek čija je hrabrost u teškim vremenima nadilazila vjerske i nacionalne granice. Zbog svega toga Travnik u ovom izbornom procesu nije samo rodno mjesto jednog od evidentiranih imena. To je grad s dugom ulemanskom tradicijom koji bi prvi put u historiji mogao dati čovjeka na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Tek nakon završetka postupka evidentiranja i odluke Sabora bit će poznato hoće li se Nedžad-ef. Grabus naći na konačnoj listi kandidata.
Ipak, već sama mogućnost da alim rođen u Travniku bude među kandidatima za najvišu dužnost u Islamskoj zajednici predstavlja događaj koji će se u njegovom rodnom gradu pratiti s posebnom pažnjom. Pred Travnikom je, možda, historijska prilika – da prvi put čovjek rođen podno Vlašića preuzme dužnost reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
